GODIŠNJICA PADA JAJCA

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Opcina Jajce zauzima zapadni dio Srednje Bosna, te zapadni dio Federacije Bosne i Hercegovine. Na istoku granici sa opcinom Travnik, na sjeveru sa opcinom Dobratici, sa zapadne strane opcinama Mrkonjic Grad i Sipovo, koje pripadaju srpskom entitetu, dok sa juzne strane granici sa opcinom Donji Vakuf.Podrucje je, uglavnom, brdsko-planinsko, povezano sa ostalim dijelom Bosne i Hercegovine sa dvije magistralne ceste koje vode prema Sarajevu, Banja Luci, Bihacu, Splitu, Mostaru i dalje. Udaljenost od Banjaluke i Travnika iznosi 72km, Mostara 263km, Sarajeva i Bihaca 16Okm, Splita 210km, Zagreba 320km, i Beta 890km.
Povrsina opcine sa 57 naseljenih mjesta nakon Daytonskog sporazuma iznosi 350 km2. Klima je umjereno kontinentalna sa toplim ljetima i blagim zimama sa dovoljno snijega. Prosjecna januarska / sijecanjska temperatura zraka /have je -1,8, junska / srpanjska 18,6, a srednja godisnja 9,6 stupnjeva. Godisnja kolicina oborina iznosi 938,9mm, sto povoljno utjece na poljoprivredu, sumarstvo i hidrografski potencijal.
Okolne planine, od kojih je najpoznatija Rance, sa Suhim vrhom, nadmorske visine 1431m, bogate su sumom, mineralima, Ijekovitim biljem i divljari. Znacajne kolicine crnogoricne i bjelogoricne sume, boksita, dolomitnog pijeska, ukrasnog kamena, gline, sedre, sljunka i ostalih minerala pruzaju dobar osnov za razvoj gospodarstva.
Obradive povrsine i pasnjaci povoljne su za bavljenje poljopnvredom I stocarstvom. Povrsine pod poljoprivredom iznose oko 16 000 hektara. pod sumama 21 000 hektara. dok povrsine pod vodom iznose oko 500 hektara.
Povrsine pod vodom imaju izuzetnu ekonomsku vrijednost. Rijeke Vrbas i Pliva obiluju mnogobrojnim pritokama, medju kojima su Rika, Komotin, Ugar i dr. Veliko i Malo plivsko jezero, sa ocuvanom florom i faunom, pogodni su za sponove na vodi i razvoj ugostiteljsko-turistikog gospodarstva, a koriste se i kao crpilista pitke vode za grad i prigradska naselja, dok su vode Plive i Vrbasa iskoristene za pokretanje hidroelektrana.
Grad Jajce lezi na uskoj rasjednoj kotlini, koja se pruza sjeverozapadnim rubom planine Hum (ll62m) na uscu rijeke Plive u Vrbas. Nadmorska visina na vodopadu je 397m., a na tvrdjavi 470m. Geoloski karakter mjesta na kojem je podignuta tvrdjava i grad karakteriziraju razlicite formacije. Okolne planine su gradjene od mezozojskih slojeva, a kotlina, u kojoj je smjesten grad, prekrivena je u zanatnoj mjeri diluvijalinim i recentnim naslagama sedre, koje su mjestimicno debele i do 60 m. 0 nastanku imena Jajca postoji nekoliko teorija, ali je najprihvatljivija ona koja naziv grada veie UZ jajoliku stijenu na kojoj je sagradjena tvrdjava, kraljev dvorac i prateci objekti.
Sve ove prirodne pogodnosti uvjetovale su da su doline rijeka Plive i Vrbas bile nastanjene jos u predpovijesno doba, o cemu svjedoce brojni i raznosvrsni ostaci materijalne kulture. Na desnoj obali Plive (Varosnice) u sedrovitim pecinama pronadjene su kosti, dijelovi izlomljenih posuda od ilovabe, orude od kamena , kosti i drveta, te razni drugi ostaci koji dokazuju da je na podrucju sadasnje jezgre grada, protezuci se ka Pijavicama, postojalo predpovijesno naselje.
Osobito su mnogobrojni nalazi iz kasnoantickog i rimskog perioda. U Pijavicama su pronadjani ostaci rimske ciglane, sjeverno od BanjaluTke kapije otkrivene su kasnoanticke grobnice, u zidinama tornja sv.Luke uzidana je kasnoantiCka stela, iznad hotela Turist nalazi se mitreum iz IV stoljeca,a prilikom kopanja temelja za hotel Turist pronadjeni su ostaci rimskih stupova. U Divicanima, na skolskom igralistu, pronadena su dva impozantna sarkofaga, a na Crkvinama, vise razlicitih predmeta i ulomaka. Gradnjom temelja za kuCe u gradu pronadjeno je vise komada rimske cigle i crijepova. Oko trideset, potpuno sacuvanih, rimskih cigli nadjeno je pri kopanju temelja za novu zgradu Opcine, dok su na vise mjesta u gradu i okolici pronadjani komadi novca iz II, III i IV stoljeca. Svi ovi nalazi ukazuju da je anticko naselje u Jajcu bilo gradskog karaktera.
Iako se Jajce u pisanom dokumentu pominje tek 1396.godine, u kojem se Hrvoje Vukcic Hrvatinic naziva “Conte di Jajcze” sve cinjenice upcuju da je grad dosta stariji. Danasnji oblik Jajce dobiva na prijelazu iz XIV u XV stoljece, izmedju 1391. i 1404. godine kada ga herceg splitski i veliki vojvoda rusaga Bosanskog, uram Hrvoje Vukcic Hrvatinic (1350- 1416) na rimskim ostacima preureduje, dozidava i dograduje na “Neapolitanski nacin”, i kada ono ulazi u bosansku i europsku povijest.
S usponom tog velikasa, koji nedvojbeno predstavlja jednu od najmarkantnijih Figura bosanskog srednjovjekovlja i koji je bio tako intenzivno i motno upleten u onodobne politiike prilike i dinastiike sukobe oko ugarsko-hrvatske i bosanske krune kao namjesnik, branitelj i sticenik Anzuvinaca, Luxsemburgovaca i Kotromanica, kao Ladislavov “Duka Spalicki” i Zigismundov “vitez sarkanjy reda” ulazi u Jajce, a preko njega i gotovo fitava Bosna, u tada5nju europsku okcidentalnu ekumenu, poprimajuci sve intenzivnije njezine kulturne utjecaje i zaokupljajuci sve viSe njezinu painju. (Maro Vukit:”SteCak”, Sarajevo, 1993.godine.).
Izumiranjem Hrvatinica, koji su ovim krajevima vladali vise od jednog stoljeca, Jajce preuzimaju Kotromanici i ono postaje kraljevski grad i jedna od prijestolnica srednjovjekovne bosanske drzave, grad “Svojim zgodopisom u svoj Bosni najznatniji” (Jukit), Caput Bosnae (Vladislav II. Jagelonac)”.
U Jajcu se kuje novac i otvaraju gtacuni, koji vode trgovinu sa Splitom, Zadrom i Dubrovnikom, te talijanskim gradovima, razvija se manufaktura. Kroz Poyvy i Magyrkappy (sadasnju Travnicku i Banjalucku kapiju) ulaze i izlaze ne samo vojske, trgovci, zanatlije i redovnici nego i brojni umjetnici i graditelji, a domaci mladici odlaze na nauk u dahnatinske i talijanske gradove (Zadar, Sibenik, Padova, Firenca, Mletke) da bi kao kipari iluminatori i slikari kasnije radih u svom gradu. U Jajcu i njegovoj okolici zidaju se, dograduju i preureduju crkve, samostani, herceske i kraljevske palace, fortifikacijske zgrade, kule, donioni, bedemi i prsobrani, grobne crkve, stvaraju se kiparska djela, slikaju se freske i iluminiraju rukopisi.
Po ostacima kamene plastike, rasute danas po muzejima, u velikom broju ugradjene u zidove kuca ih naprosto pohranjenih u nekom podmmu davno zamisljenog, a nikad osnovanog gradskog muteja, prepotnatljive su ruke desetaka ratlicitih majstora i specificni likovni itrati najmanje cetiri majstorske radionice koje su sudjelovale u izgradnji gradskih sakralnih i svjetovnih zdanja.
Pored vidljivih utjecaja tahjanskih i dalmatinskih majstora (Andrije Alesija i Bonina iz Milans) u izvorima sn zabiljezena i imena domacih jajackih kipara Radoslava Hrkovita i Radovana Radoslavica, koji su sredinom XV. stoljeta radili na ukragavanju dvorova i crkava u svom rodnom gradu. Pored herceckog i kraljevskog dvora u gradu je bilo nekoliko crkava izgradenih II romanicnom i rano i kasno gotickom stilu. Najpoznatija je nekadasnja franjevacka crkva sv.Marije podignuta prvotno u XIV. stoljecu, kao cisto romanicka gradevina s bogatom kiparskom dekoracijom, koja je kasnije dogradjena i prosirena u gotickom stilu, a UZ koju je sredinom XI! stoljeca pritidan romanicki toranj s prepoznatljivim karakteristikama dalmatinske tradicije gradnje ( danas poznat kao toranj sv.Luke). Osim te crkve iz vrela je poznato da su u samom gradu jednu crkvu podigli kralj Stjepan Tomas i kraljica Katarina, a svoju crkvu je imala jajacka varoska opcina.
U gradu, od potetka Ulice Tornja sv.Luke do Banjalucke kapije, nalazila se katedrala, a do nje, na mjestu gdje, je sada robna kuca, bio je franjevacki samostan. Banjalucka kapija zvala se fratarska kapija, a turci su je poslije nazvali “Papaz kapija” (“Papaz”- turski naziv za katolckog svecenika). Milsim da se u katedrali okrunio ta bosankskog kralja Stjepan Tomas 1433.godine (prof.Bruno Ljubez, “Sum vodopada”, broj 29, od 23.6.1995.godine). Jedna od najstarijih crkava bila je crkva sv.Klimenta na Klimenti, te crkva sv.Jurja i samostan u Jezeru, gdje se nalazio i jedan od kraljevskih dvoraca.
Mnostvo arhitektonskih fragmenata, artefakata i dijelova reljefnih ukrasa, te Figura i kompozicija izradjenih u punoj plastici, rasutih po svim dijelovima grada, krasilo je nekada jajacke svjetovne i sakralne gradevine u stilskom rasponu od rane i kasne rustifne romanike i gotike do renesanse. Bifore, trifore, lunete, tordiranom trakom ukrazeni portali i rozete, romanitke skulpture lavova sa portala crkve sv.Marije, kasno goticki reljef kraljevskog grba na ulazu u citadelu, kapiteli, dijelovi oltarskih kompoticija, gotirki nadvratnici i lukovi, palmete, heraldicni motivi, Hrvojeva grobna crkva (katekombe, stecci, nadgrobne ploce i sarkofazi svjedoce o razmahu i dosegu kleserske, graditeljske i umjetnicke djelatnosti u herceskom i kraljevskom gradu Jajcu. Tragovi i ostaci fresko slikarstva, ah nadasve bogato iluminirani glagoljski misal i Hvalov rukopis pisan bosancicom oba radena poretkom XV stoljeca po narudibi hercega Hrvoja, potkrepljuju tu c’injenicu. Herceg spalicki i knez Donjih kraja, a kasnije i kraljevska kancelarija, ovdje izdaju brojne isprave, darovnice, povelje, tu se sklapaju politiCki savezi i ugovori, tu borave strani poklisari i papinski legati. Za kraljevanja posljednjih KotromaniCa kada se Bosna na.Cla u klijeitima itmedu politickih joS uvijek realnih Korvinovih sizerenskih reminescencija i faktirne prisutnosti turske sile na njezinom teritoriju, Stjepan TomaS i Stjepan Tomtievic iz ovog grada Salju sve dramatitnije apele za pomot zapadnim dvorovima, Sinjoriji i Rimskoj kuriji, ah ondGnji rivalitet tapadnih driava onemogduje bilo kakav pokugaj sprjeravanja ili izbjegavanja bliske katastrofe kraljevsta bosanskog. Nakon munjevitog prodora Mehmeda 11. OsvajaCa, u svibnju i lipnju 1463. godine i tragicne pogibije kralja Stjepana TornaSevita poslije poznate bobovacke, jajcYke i kljucke epizode osvajackog pohoda, Jajce i veci dio Bosne padaju pod tursku vlast. Kraljeva sudbina je pres’la u legendu, a ta je legenda kasnije otjelotvorena u lokalitetu Kraljev grob, gdje je po predanju Stjepan TomGeviC pogubljen i pokopan iza jedne uzvisine, odakle se ne moie vidjeti grad, iako se nahui gotovo na dohvat ruke od tog mjesta. Kosti iz tog groba, iskopane su 1888. godine i Cuvaju se umuzeju franjevackog samostana SV. Luka. Jajce ostaje u turskim rukarna samo kratko vrijeme, jer ga u protuudaru, nakon tromjesetne 1 1 opsade, na BoZic iste godine, oslobada ugarsko hrvatski kralj Matija Korvin. Naredne godine slijedi joS jedno Fatihovo bezuspjegno opsjedanje i od tada, pa za naredne 64 godine, “Jajce ulazi u period neprekidnih ratovanja, ostajuii najvainijim poptiStem bosanske povijesti” (Babinger). Kroz Zitav taj period traju oko Jajca i susjednih mjesta gotovo neprekidne borbe i ratova, Jajce “Bosnensis regni caput”, postaje najvainiji centar obrane jugozapadnog krila ugarsko hrvatskog Kraljevstva i srediSte novoosonavne pogranifne jajrke banovine. Lanac odbrambenog sustava koji ≠ utvrdenja, kastra, municije i fortalicije u dolini Vrbasa, od Vinca i Cripanskog grada na jugu i jugoistoku, do Banjaluke, VrbGkog grada i LivCa na sjeveru, te Sokol grada na Plivi, Boica, Komotina i Krupe na Vrbasu do Kotora i ZveTaja i tribovske Peci, predstavlja branu turskom prodiranju u pravcu sjeverozapada. U Jajcu stoluju banovi i zapovjendici pogranicnih ceta, a svoje kondotirejsko umijece u borbama demonstriraju Petar Keglevii, IvaniS Korvin, Krsto Frankopan, Juraj StraZemlje, Ilija BoSnjak, Biskup i ban Petar Berislavii, Franjo i Baltazar BaEan i brojni drugi pripadnici ugarsko-hrvatskog, slavonskog i bosanskog plemstva. 0 sudbini Jajca raspravlja se na mnogim europskim dvorovima, o i-emu svjedoti sacuvana prepiska izmedu Korvina i Pia 11. Pikolominija, Julija 11. i Vladislava 11. Jagelonca, Medicejaca, Sforca, Rovera, Hazburgovaca, poljskih kraljeva, hrvatskih i slavonskih banova. 0 tom dramaticnom razdoblju jajatke povijesti satuvala se bogata dokumentacija o iivotu jajackih gradana, posadama, broju konjanika i pjegaka, topova, zidodernih lumbardi i puSaka, plafama zapovjednika, kastelana i momtadi, sredstvima za graditeljske izdatke i izdriavanju Ceta, otkup zarobljenika, potpori osiromaSenim gradanima i samostanima i franejvcima u Jajcu, Jezeru, Krupi na Vrbasu, Banjaluci i BoCx, prikupljanju pomoci i poreza za potrebe obrane Jajca u slavonskim iupanijama, placanju majstora i oruiara, 12 gradskih sudaca, uhoda, i primopredajama utvrda prilikom redovitih smjena zapovjednika i posada. Na kapitulu, koji je u Jajcu odrZan 15 14.godine, bivSa velika franjevacka provincija Bosna dijeli se na provinciju Bosna Argentina i novo osnovanu provinciju Bosna Croatia, a ta bi podjela vaEla do ponovne uspostave bosanskog kraljevsta. Povijesno i simbolitno znacanje Jajca i dalekoseinost onoga Sto se dogodilo ispod njegovih zidina tijekom neprekidnih borbi i vojno-polititkih zapleta i drama, Sto su se odigrale za dugogodisnjeg hrvanja Korvina Jagelonca, i ugarsko-hrvatskog feuduma sa Fatihovim nasljednicima i bosanskim i rumelijskim namjesnicima uoi-io je i u razliritim povodima isticao Miroslav KrleZa, koji u tekstu “Jajce vjekovna opsada” pise: “0 Jajce razbilo je glavu nekoliko turskih generalissimusa; Sultan Muhamed Mahmud-paSe, beglerbeg rumelijski, Mohamed Minnetoglu, Sultan Bajazid Jakub-paSa; oko Jajca u ogromnoj komparseriji borila su se i dva bosanska kralja: Nikola IloCki i jedan osmanlijski pretendent na prijestolje (Matija SabaniiC Kadivojevic), pak nekoliko pretendenata iz hrvatskog feuduma (Krsto Frankopan, KegleviC, VukiiC) tri autenticna kralja: Matija Ivan2 Korvin i Ferdinand austrijski, niz jaji-kih kapetana, medu kojima su bili Bradac Imbro, Hobordenec, JakoSiC, Junak, Koprovif, Markos, Ostroiit, Tumpii itd…itd…, desetak banova: Zapolja Thuz, Ficor, Ivan i Bart01 Berislavic, Bebek, Grabovarki, Baltazar Alapic, TaHy, Horvat itd”. Oko Jajca kretala se nekoliko decenija perverzna i krvava kozmogonija mletatke, austrijske, Korvinove, Bakareve, Frankopanske i papinske politike u obliku medunarodnih saveza liga i ” intervencija. U tom gnjilom periodu europske povijesti, o kome je Jan Panonije Cesmirki ostavio nekoliko besmrtnih dijagnoza, Jajce se predalo 24svibnja 1463,godine u turske ruke pod tapovjednistvom Harambega Jusufa, a na BoiiC iste godine ponovo je kapitulirao pred Matijom 13 Korvinom (24.prosinca 1463godine fiksiran datum u jednoj poemi Jana Panonija, koji je prisustvoa jajaclkoj opsadi). Od druge velike opsade 1464godine, kada se Sultan Mehmed pojavio pred tvrdavom sa 40000 vojnika Jajce je bitkama godine 1480., 1493., 1499., 1501., 1503., 1512, 1513, 1515, 1518, 1520, 1523, 1525-26, 1527 pretivjelo pad Beograda, Sapca i Osijeka, katastrofu Mohata i Budima, katastrofu udbinsku i slom jagelonske dinastije. (1952,godine, Krleia: Panorama pogleda, pojava i pojmova., knjiga 3). Iza Mohata granice izmedu carstava siSle su niz kamenite obale Vrbasa i preko Save, Drave i Dunava i odlutale u panonske ravnice. Jajce je u prvoj fazi vojno-upravne organizacije osmanske vlasti bilo u sastavu Bosna-Brodskog (Travnickog) i kobaSkog kadiluka, a od 1591. godine postaje samo sjedigte istoimenog kadiluka. Kao i u ostalima krajevima Bosne promijenjena je demografska slika Zireg jajtkog podrutja. U ispraZnjene prostore na sjeverozapadu oko vrela Plive Sane i Janja naseljno je vlas’ko, pravoslavno pucanstvo, a preostalo katolic’ko zadrialo se u jajckim predgradima i selima, predjelima u juinim, jugoistoi-nim i sjeveroistornim prostorima. Crkva sv.Marije dugo je koris’tena kao gradska diamija (carska diamija Sulejmanija), a toranj sv.Luke prepravljen je kao munara, preuredeno je i izgradeno viSe objekata prilagodeno potrebama i duhu onog vremena. U srediitu grada (1753,godine.) podignuta je diamija Esme Sultanije, a drvene dtamije u Gornjoj, Donjoj i Seh-mahah uklopile su se u jedinstvenu arhitekturu gradske cjeline. Iako je Jajce izgubilo svoje ranije strategijsko zntienje, pretvarajuci se postupno u kasabu u unutragnjosti bosanskog sandiaka i kasnije pacaluka, ovaj grad je, zahvaljuci mocnom fortifika-cijskom sustavu sa&rvanom joS iz vremena banovine ostao vaZno obrambeno uporiste sve do poretka 19. stoljeca. (Mario Vukif, “SteCak”, Sarajevo 1993,godine.) Iz izvjeSEa jednog njemackog putopisca i uhode s konca XIII. stoljeca vidi se da su jajrke utvrde i zidine u dobrom stanju. Bedemi su na&ckani prsobranima sa strijelnicama i pugkarni-cama, citave su Cetverokutne i Sestokutne kule, na kojima se nalazi po i-etiri-pet topova bez lafeta, i dvije velike okrugle kule, a jedna od njih, Medvjed-kula spada medu najstarije fortifikacijske 15 gradevine u gradu i podignuta je najvjerojatnije joS pocetkom XIV. stoljeCa. Putopisac pedantno biljeZi da se u velikoj citadeli nalazi 50 velikih topova, takoder bez lafeta, a u funkciji su i sve tri gradske kapije s posebnim ulaznim kulama (BanjaluTka, Travnicka i MraCna kapija). U oti mu osobito padaju drvene bosanske kute unutar bedema i podgradima VaroSu, Pijavicama i Kozluku, medu kojima se osobito isticu kuCa jajtkog kapetana u gradu i njegov Ijetnikovac na Katini. Opisuje grozdove vodenica i Stupa za sukno na Plivi, izmedu vodopada, velikih metara na VaroSnicama i nekadacnjeg seoca Zaslaplje, drvene mostove na Plivi i Vrbasu i podzemni put Sto vodi k vodopadu. Palate oblasnih gospodara, kraljevski dvor i palate, izgradene u doba banovine, viSe nisu u iivotu, a od gradevina u samoj tvrdavi ostala je samo ozidana kula, koja je sluiila kao barutana i arsenal. Kao diamija joS je koriStena i ctkva sv.Marije. Slika Jajce koju je putopisac prije par stoljeCavidio i opisao ostala je usprkos svim neizbjeinim promjenama, sve do danaSnjih dana. Pretivjelo je Jajce iza toga i bombardiranje Latasove artiljerije 185 Lgodine, kada je s poloiaja oko Kraljeva groba tukla u gradu utvrdene krajixke pobunjenike protiv centralne turske vlasti, preiivjelo je i borbe s austro-ugarskim i-etama sedme divizije vojvode Wurtemberga. U ovom boju (7.kolovoza 1878.godine) austro-ugarska vojska potroSila 65 064 patrona municije, a svaka baterija pukla je preko 200 puta. Bio je 21 momak mrtav i jedan rasnik, a 168 momaka i 6 fasnika ranjeno. Na strani ustaSa, kojih bijaSe 5-6 tisda, bilo je 70 mrtvih, 250 ranjenih i 300 zarobljenika, a iza sehe su ostavili 5 topova i 2 zastave. Dolaskom Austro-ugarske Jajce pocinje dobivati na znaraju. Grade se tvornice, elektrana, teste, teljtnica, javne zgrade, bolnica, gkola, hoteli, razvija se i buja drukveni iivot. Moda, ukrasi i namjegtaj dolaze fak iz BeTa, otvarajuCi Jajcu put ka Europi i modernijem Zivotu. U to doba izgraden je i Grand hotel, tada jedan od prva tetiri hotela u Bosni i Hercegovini. Prvi svjetski rat (1914-1918) nije mimoirao ni Jajce sa svim negativnim posljedicama, razaranjima, poginulim i ranjenim. U kraljevini Jugoslaviji (1918-1941) Jajce je bilo kotatsko mjesto u kojem su bile razne driavne, kulturne, i otsale ustanove, s relativno bogatim drugtvenim, politifkim, kulturnim i Sportskirn iivotom. Drugi svjetski rar donio je svu lepezu problema na gospodarskom i dru9tvenom nivou. Donio je opet, razaranje, smrt, polititko i drurtveno raslojavanje stanovni3zva, promjenu socijalne, nacionalne i demografske strukture. U zenitu tih zbivanja u Jajcu je (29.studenog 1943.godine) stvorena Titova Jugoslavija, a 1 8 kroz kapije grada ponovno prolaze vojske, politicari, narodni komesari, radnici i seljaci, omladina i poStena inteligencija, kako se to onda zvalo. Na Stetu jajrana ponovno se mijenja nacionalna i socijalna struktura. Od 1945.do 1992,godine Jajce se, najprije kao sresko mjesto, a zatim kao srediSte Meduopcinske zajednice opcina Jajce, Sipovo i Mrkonjit Grad, razvilo u politii-ki, gospodarski, tdarvstveni, kulturni i Sportski centar regije. Tvornica “Elektrobosna” bila je medu najvetim proizvodacima Fe Si i Si-metala u svijetu, itgradena je kemijska industrija, dvije hidroelektrane, industrija prerade drveta, metalna industrija, industrija konfekcije, rudnici boksita… Gradevinsko’poduzece “Pliva” Grb obite@ Domby. 1506. Jajacki pur izgradilo je nova stambena naselja Bare, KokiCa bagta,Hrast i Pijavice sa stotinama novih stanova i pratecim objektima, dok je transportno poduzete “Vrbas” vozilo Sirom Europe i na razlititim radiligtima arapskih zemalja. Zgrada PoSte, Doma kulture, Robna kuca “Jajce”, nova bolnica, zgrada Opfine, Gimnazije, Strukovne Skale, Suda, viSe podrutnih ambulanti i osnovnih Skala, zgrada Radio – Jajca, stadioni na Mrafaju i u Pijavicama samo su neki od objekata izgradenih u tom periodu. Gradnjom hotela “Turist”, hotela “A’ kategorije “Jajce”, motela, restorana “Vodopad” i Bosanske kuce; Auto-kampa na Plivskim jezerima i nizom ostalih pratetih objekata, stvoreni su povoljni uvjeti za razvoj turizma, pa Jajce postaje jedan od najpotnatijih i najposjecenijih gradova u Bosni i Hercegovini. Tradicionalne KazaliSne igre BiH, svjetski Sahovski turnir za iene, veslarka i kajakagka natjecanja, medu kojima i svjetsko i europsko natjecanje u kajaku i kanuu na mirnim vodama, predstave jajackog amaterskog kazaliSta i folklorne skupine, nastupi jajarke limene glazbe, razlirite izloibe, predavanja i simpozij, samo su dio bogatog kultutnog i Sportskog tivota. Neposredno pred Domovinski rat u Jajcu je bilo registrirano preko 80 razlicitih kulturnih, Sportskih i ostalih udruga. Prema popisu stanovni&va iz 1991. godine u opcini Jajce, u 62 naseljena mjesta, na povrSini od 388 retvornih kilometara, tivjelo je 44 903 stanovnika, a u samom gradu 13 585 stanovnika. Prema broju stanovnika Jajce je bilo na tridesetom mjestu od 109 tadagnjih optina u Bosni i Hercegovini, a po stupnju gospodarskog raavoja medu prvih dvadeset opcina. U takvom ozrazju Jajrani uskoro doZivljavaju svoje najtete trenutke u 600-godiSnjoj povijesti. Godine 1992, svega godinu dana nakon prvih demokratskih izbora, pripremajdi se ranije, agresor najprije(23,oiujka) napada selo Ljoljite, 7. travnja proglaSava se izvanredno stanje na podruzju Opciie, a veC sutradan pada i prva Irtva domovinskog rata, policajac, Franjo Ladan-Pancer. Ogromna vojna maSinerija bivie jugo-vojske, UZ svesrdnu pomoc na9ih nekadagnjih sugradana, napada cijelo podrurje Opiine.Jajcani su osjetih djelovanje i, po prvi put, culi za maljutke, krmare, kasetne bombe… 20 Rezultat tih bezumnih napada su: stotine mrtvih i ranjenih, razorena naselja, devastirana industrijska postrojenja, ogteteni kulturno-povijesni spomenici, Skale, bolnica… Nakon Sest mjeseci neravnopravne borbe, u kojoj je, itmedu ostalog, u samo ZetrdesetEest dana izvrSeno 128 avio-napada, opkoljeni, izmui-eni i bez dovoljno naoru&nja i vojne opreme branitelji i gradani Jajca prisiljeni su na ono Sto nikada nije bilo u njihovim planovima: napustiti svoj grad, svoje kuce i stanove, svoju imovinu, sjecanja, bogomolje, grobove predaka i rasuti se Sirom Bosne i Hercegovine, Hrvatske, europskih i vaneuropskih zemalja. Za samu jednu no6 29./30. listopada 1992.godine tugna kolona ljudi, iena i djece napustili su stono misto bosanskih kraljeva i grad velikog slapa $0~). Jajce je postalo “mrtvi grad kraljeva”(iop). Mnogi iz te duge, tuine, promrzle i pokisle kolone su umrli, ostavivSi svoje kosti odmah tu UZ cestu, pored neke Stare smrce… U napugteni grad ulazi agresor, ru9i sve bogomolje, medu kojima i srednjovjekovnu crkvu sv.Ive u Podmilazju, misleci valjda,da Ce na taj natin izbrisati tragove jednog naroda i promijeniti tok povijesti. Nakon osvajanja Jajca, duga kolona vozila natovarena plijenom, %o je plod rada, muke i odricanja prethodnih generacija, odlazi u pravcu Banjaluka i dalje. Razasuti po svijetu jajrani sanjaju o povratku u svoj grad.Oni najodvazniji, za.Cto ih tako ne nazvati, ukljui-iIi su se u vojne postrojbe i nastavili ratovati na ratigtima Sirom BiH. Iz Podhuma kod Livna, gdje se formiralo jezgro budde vlasti, stiie u razlicite europske i druge gradove list “Sum vodopada” koji uliva nadu u povratak. DoSao je i dan povratka. Taj datum, 13.rujna 1995.godine, bit ce upisan u povijest Jajca kao jedan od najsvjetlijih datuma, kada su hrvatske snage u naletu oslobodile Jajce i teritorij Citave 2 1 opcine. Za postrojbama dolate i gradani i odmah se pristupa obnovi i uredenju stambenih, gospodankih i drugih objekata. U veoma kratkom roku osposobljene su dvije hidroelektrane, elektritna, vodovodna i telefonska mreia. Pristupa se osposobljavanju gospodarskih objekata, Skala, bolnica, uspostavljaju se tijela optinske vlasti. Ljudi se vracaju u potuSene domove, poptavljaju ih, iele iivjeti i biti svoji na svome. Na ru~evinama ctkava sklapaju se brakovi, a u slobodnom gradu radaju se djeca kao nagovjeitaj opstanka i bolje buducnosti. Od 1995. do 2000.godine postignuti su znafajni tezultati na saniranju posljedica rata na gospodarskom, dtt&venom, kulturnom i Sportskorn planu, kao i na stvaranju povoljnih uvjeta ta povratak i iivot u Jajcu. Sada na podruCju optine iivi oko 25.000 stanovnika, a u samom gtadu broj stanovnika je kao i prije Domovinskog rata, preko 13000. Posluje 6 javnib, 10 dru%venih, 16 mjesovitih i oko 110 privatnih poduteca, 230 trgovinskih, 120 ugostiteljskih, oko 100 zanatskih i pteko 200 ostalib samostalnih tadnji, sa ukupno 3000 uposlenib radnika, Sto predstavlja dobat temelj za dalji razvoj gospodarstva. Obnovljen je rad HKD Napredak, osnovana Podtuinica Matice Hrvatske, knjiinica, Glatbena gkola, Radio – Jajce, Gimnazija i Srednja strukovna Ekola sa 620 urenika i 30 ptofesora, dvije osnovne Skole sa 1500 urenika i 45 nastavnika i ucitelja.Za uc’enike je organiziran ptijevoz, a 130 studenata tazlicitih fakulteta prima povtemenu pomoC od OpEine. Godine 1996. Odttan je simpozijum povodom 600-godiSnjice prvog spomena Jajca u pisanom dokumentu, naredne godine utemeljena je kulturna manifestacija “Sopovi dani na Plivi”, obnovljena todna kuta velikog pjesnika, otganizirana je likovna kolonija u Podmilacju u obnovljeni samostan sv.Luke, vratene su kosti posljednjeg bosanskog kralja Stjepana TornaSevita. U tijeku je gradnja crkve SV. Ive u Podmilarju, dok Ce ove godine tapoceti gradnja Zupne crkve Uznesenja BDM u gtadu. U centru grada podignut je spomenik palim braniteljima Jajce, a na Velikom plivskom jeteru spornen ploca poginulim osloboditeljima. Obnovljen je rad zportskih klubova NK Elektrobosna, KoSatkaSkog kluba “Jajce”, Stolnotenisackog kluba, karate kluba;veslackog i kajakaSkog kluba, Sahovskog kluba, te udtuge lovaca i ribolovaca, koji okupljaju veti broj, uglavnom mladih, tlanova. U gradu djeluju i medunarodne institucije SFOR, IPTF, njemarki “Caritas”, udruga iena “Stope nade” i druge, koje u okviru svojih nadleinosti i mogucnosti, doptinose razvoju gospodarske, politifke, kulturne, humanitarne, Spotrske i ostale aktivnosti. Za katta&m stolom povijesti, na kojem je ulog bio iivot ili smrt i citav jedan gtad, Jajrani su, joX jednom, pobijedili, ah pted nama je joS mnogo posla, odricanja, materijalne, ali i duhovne obnove, da bi se Jajcu vtatili epiteti koje mu podariSe; kraljevi, vojskovode, diplomati, pjesnici, slikari, putopisci, politicari, tutisti i putnici namjetnici, koji su pohodili ovaj slavni grad, divili se njegovoj ljepoti koju mu Bog i priroda podatiSe, a hetceg Hrvoje sagradi ga sebi u Fast, a nama na zadovoljstvo. 22

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.