POVODOM 816-te GODIŠNJICE POVELJE KULINA BANA

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

PJESMA O KULINU BANU

Prije osam stotina ljeta… Na početku svijeta,
Osvanuo divan dan.
Dobro jutro Kulin Bane… viče narod na sve strane.
Dobro jutro, Dobar dan… odgovara Kulin Ban. Kao da je Sudnji dan.
Reci nama Kulin Bane… kakve Bosna čeka dane.
Zamisli se Kulin Ban… kao da je Sudnji dan.
Kada doðu teški dani – nikom neće teže biti, A kad doðu dani sreće – nikom bolje biti neće,
Reče mudri Kulin Ban… kao da je Sudnji dan.
Od Kulina Bana… …pa do današnjeg dana.
Izvor: www.zemljabosna.com
POVELJA KULINA BANA
NAKON 816 GODINA

Danas, 29. Augusta 2005 K.E. je 816 roðendan tvoje Povelje i naše drevne Bosne, Kulin bane. 816 godina “od Kulina Bana I zlatnijeh dana.”

Bosanski vladar Ban Kulin je vladao od 1180. godine do 1204 (?!). godine, iako se taċan datum povlaċenja s prijestolja I njegove smrti ne zna. Sa izuzetkom jednog vojnog pohoda kojeg je protiv Vizantije vodio 1183. I jednog krstaškog pohoda koji je voðen protiv njega i Crkve Bosanske 1203., Bosna je njegovu vladavinu provela u miru i bogatstvu.
Desetljeċe prije Kulina Bosna provodi u politiċkom i religijskom vakumu – glad istoċnih (Nemanjic) i zapadnih (maðarski kralj Bela koji je vladao Hrvatskom) susjeda za bosanskim teritorijama dovodi u narodu do pometnje I straha. Vec 1200 godine kod pape se trazi intervencija Ugarskog Kralja Emerika protiv Bosne,cime se zapocinje formiranje veoma snazne koalicije izmeðu neprijatelja Bosne : pape, ugarskog plemstva i srpske dinastije Nemanjica sa ciljem unistavanja “hereticke” Drzave Bosne.
Nije poznato kako je Kulin dosao na prijestolje Bosne. Zna se doduše da je stolovao u Miletu, kod danasnjeg Visokog koje je jedno od najznaċajnijih arheoloških nalazišta u Bosni danas. Kulinova prijestolnica je bila jak politiċki, ekonomski I kulturni centar., sa crkvom u kojoj su se krunisali bosanski vladari a neki I sahranjeni Stjepan II Kotromanić I kralj Tvrtko i Kotromanić.. Ploċa Kulinova (The Board of Kulin ban) je naðena u selu Muhašinovići kod Visokog, ostaci crkve bosanske u selu Arnautovići (Mile).
O njegovom životu i liċnosti se relativno malo zna – malo ali vrijedno. Ne zna se skoro ništa o njegovom porijeklu, njegovim potomcima, I njegovoj liċnosti. Kako je Crkva Bosanska malo držala do pisane tradicije
Meðutim bosanski Ban Kulin ostavio je iza sebe neizbrisiv trag – 3 konstitutivna elementa srednjovjekovne državotvornosti kojim je definisao Bosnu kao suverenu nezavisnu državu: povelju koja je po svojoj važnosti identiċna Magna Carta povelji engleskih kraljeva, križarski rat koji ga nje porazio I svoju nacionalnu crkvu vijekovima prije Reformacije Martina Lutera koja se na žalost nije održala do današnjih dana:
1. Povelju o slobodnoj trgovini, danas poznatiju kao POVELJA KULINA BANA graðanima države Raguse (danasnjeg Dubrovnika) koji je sve do 1812. održao svoju nezavisnost i veoma bliske veze sa Bosnom, (da bi nakon pada Napoleona bio pridodan Austro-Ugarskoj Imperiji a kasnije kroz Jugoslavije Hrvatskoj) – povelju kojom su jasno definisane drzavne granice drevne Bosne (Una, Sava i Drina) i ustrojstvo drzave, dokumenat od neprocjenjive vrijednosti jer je napisan na lokalnom BOSANSKOM jeziku i tadasnjim aktuelnim BOSANSKIM PISMOM. Kulinova povelja se smatra I ‘rodnim listom bosanske drzavnosti’ u kojoj se spominju granice Bosne da idu od Drine na istoku, do Save na sjeveru, pa do Une na zapadu i sl. U njegovoj povelji su definisane granice Bosne i, isto tako, navodi se da Bosna ima svoga vladara, prijestolje, odnosno svoju vlast i da je to jedna ureðena zemlja.

Postanska markica

BiH povelja bosanskoga Kulina bana

Bosancica

Kliknite na sliku za uvecati sliku
2. Križarski rat na Bosnu i misa na Bilinom polju – Bosna je jedina od evropskih zemalja (osim baltiċkih država Litvanije i Estonije) na koje su katoliċke pape pokretale križarske ratove tokom 11 i 12 vijeka (s izuzetkom albigenskih I katarskih ustanaka te krstaškog pljaċkanja današnjeg Istanbula), Zbog njegove simpaije i privrženosti Crkvi Bosanskoj, katolička crkva je kroz Ugarsku na njega izvršila pritisak, ali Kulin im parira odliċnim diplomatsko-politiċkim igrama. Meðutim kako I vješta politika ima svoje granice ugarski kralj podiže vojsku I kreċe na osvajanje Bosne. Da bi izbjegao pad Bosne I krvoproliċe, te da bi preduprijedio akcije krizarske vojske koji su neprijatelji Bosne sakupili da je poharaju, Kulin izvrsnim diplomatskim potezom mobiliše Johannesa de Kasamarisa, papinog prelata koji je predvodio vojsku da predoċi bosansko pitanje papi. Zato Kulin 1203. organizuje skup na Bilinom Polju (danasnja Zenica) gdje deklariše svoju privrženost katoličkoj crkvi i odriče se hereze za koju ga je još 1199. papi optuživao vladar Zete Vukan (naravno iz vlastitih politiċkih razloga). Zahvaljujuċi angažmani prelate koji podržava neovisnu Bosnu, papa izdaje bulu (ċija se kopija ċuva danas u biblioteci zabranjenih knjiga ali njena kopija nije dostupna laiċkoj javnosti) kojim se vladar Kulin “blagosilja” i time uzdiže na isti rang sa ostalim kraljevima mediteranskih državica. Kasnije ċe I Nemanjiċi koristiti sliċnu politiku. Ovim potezom je de fakto legalizovao suverenitet Bosne prema srednjovjekovnom kršċanskom modelu državne vlasti.
3. Crkvu Bosansku – kao vladar i zastitnik, za razliku od Stjepana Tomaševiċa koji je svojim progonima bosanskih KRSTJANA doveo do pada Bosne, Kulin je omogucio njen razvitak i instutucionalizaciju unutar Bosne. Kao vladar iz politiċkih razloga morao je da deklariše privrženost jednom religioznom kršċanskom sistemu koji je bio kontradiktoran sa drevnom verzijom hrišċanstva raširenom u Bosni kroz neformalne institucije Crkve Bosanske. O njoj se jako malo zna I postojeċe verzije su danas krojene da odgovaraju aršinima zemalja agresora na Bosnu ali se zna da su doctrine zapisane u jednom jevanðelju na bosanċici ċiji je jedini preživjeli i preostali primjerak saċuvan u Rimu.
Da bi izbjegao zahuktali krstaski pohod na Bosnu, mudri Ban Kulin se okreċe diplomatiji, postavši prvi “BOSANSKI DIPLOMATA” termin koji ce kasnije uci u sve svjetske knjige”. Iz razloga golog opstanka on se pretvara da prihvata katolicizam, a u stvarnosti ostaje pripadnik Crkve Bosanske Pod njegovom vladavinom I vladavinom njegovih nasljednika, Crkva samo jos vise jaca,cak se i sireci na drzave koje su u to vrijeme bile susjedi Bosni. Na sto ċe njegovi susjedi Nemanjiċi pod krinkom Istoċne Rimske Crkve reagovati krvavim masakrima pristalica Crkve Bosanske, a u Dalmaciji te Dubrovniku parirati sljedbenicima bivšeg križarskog pokajnika St. Franje Asiskog koji je po svojim principima i doktrini bio bliži svojoj suvremenici Crkvi Bosanskoj nego bogatim i razuzdanim sveċenicima okupljenim u Rimskoj Kuriji.
Povelja Bosanskoga Bana Kulina je napisana 29. avgusta 1189. godine na starobosanskom jeziku i Bosanskim pismom Bosancicom. Ovaj dokument je ne samo najstariji ,dosad pronaðeni, Bosanski drzavni dokument,nego je Povelja Bosanskoga Bana Kulina i najstariji drzavni dokument, od svih juznoslovenskih drzava!! Ali trenutno u Bosni ne postoji saċuvan niti jedan originalan primjerak ovog dokumenta!!!!

Ban Kulin, u glavnom dijelu Povelje, kaže:

….Ja, Ban Bosanski Kulin, obecavam Tebi kneze Krvasu i svim graðanima Dubrovcanima pravim Vam prijateljem biti od sada i dovijeka. I pravicu drzati sa Vama i pravo povjerenje, dokle budem ziv. Svi Dubrovcani koji hode kuda ja vladam, trgujuci, gðe god se zele kretati, gðe god koji hoces pravim povjerenjem i pravim srcem, bez ikakve zlobe, a sta mi ko da svojom voljom kao poklon. Nece im biti od mojih casnika sile, i dokle u mene budu, davati cu im pomoc kao i sebi, koliko se moze, bez ikakve zle primisli. Neka mi Bog pomogne i svo Sveto Evanðelje.

Prijepis glavnog dijela teksta Povelje Bosanskoga Bana Kulina na originalnom starobosanskom jeziku sa Bosancice na Latinicu, glasi:

….Ja, Ban Bosanski Kulin prisezaju Tebi, kneze Krvasu i vsim graðam Dubrovcam, pravi prijatelj biti Vam, od sele i do vijeka, i prav goj drzati s vami i pravu vjeru do kole sam ziv.
Vsi Dubrovcane kire hode po moemu vladaniju, trgujuce, gdje si kto hoce kretati, gdje si kto mine, pravov vjerov i pravim srcem drzati je, bez vsake zledi, razvje sto mi kto da po svojov voljov poklon, i da im ne bude od mojih castnikov sile, i do kole u mene budu, dati im svijet i pomoc kakore i sebi, kolikore moze, bez vsega zloga primisla.

Tako mi Bog pomagaj i sije Sveto Evanðelje.

Zbog svega ovoga, bosanski narod nije zaboravio svoga Bana. Kulin Ban danas ima svoj:

a)Orden – ORDEN KULINA BANA je visoko odlicje Drzave Bosne I Hercegovine koji se daje strancima I stranim institucijama za zasluge ucinjene Bosni I Hercegovini. Spada u orden druge kategorije. Pravi se u dvije varijante, srebrenoj I zlatnoj.
b)Dramu – Dobitnik najprestižnije bosanskohercegovacke književne nagrade GODISNJE NAGRADE DRUSTVA PISACA BOSNE I HERCEGOVINE ZA NAJBOLJU KNJIGU OBJAVLJENU 1997. GODINE ZLATKO TOPĊIĊ mu je posvetio dramu ”KULIN” (1994) koja je igrana u pozoristima Bosne 1995.
c)Ulicu u Sarajevu I drugim bosanskohercegovaċkim gradovima.
d)Kulturno umjetnicko drustvo u jednom kantonu
e)Postansku Marku
f)Potomke – Jedna poznata i nagraðivana knjizevnica iz Turske, autorica meðunarodnog bestselera o Bosni “Sevdalinka”, “Ċuprija”, i “Moje ime je Ajlin”, potomak bosanskih muhadžira, Ayše Kulin nosi njegovo ime. Prema verbalnoj porodiċnoj tradiciji, prenosi se da je njen otac svoje prezime donio sa sobom iz Bosne. Svojoj djeci je ostavio u emanet da nastave svoj bosanski soj.
“g)Školu – naime Osnovna Skola “Kulin ban”iz Tešnja nosi s ponosom njegovo ime.”

Kao i svi mi današnji Bosnjaci – naša je obaveza da nastavimo čuvati i svoju zemlju. I paziti svoj narod.
Hvala ti Kulin Bane za sve naše dobre stare i dobre buduće dane.”

NAJSTARIJI BOSANSKI I JUZNOSLAVENSKI DRZAVNI DOKUMENT, DOSAD PRONADJEN

Prijepis glavnog dijela teksta Povelje Bosanskoga Bana Kulina na originalnom starobosanskom jeziku sa Bosancice na Latinicu, glasi:
….Ja, Ban Bosanski Kulin prisezaju Tebi, kneze Krvasu i vsim gradjam Dubrovcam, pravi prijatelj biti Vam, od sele i do vijeka, i prav goj drzati s vami i pravu vjeru do kole sam ziv.
Vsi Dubrovcane kire hode po moemu vladaniju, trgujuce, gdje si kto hoce kretati, gdje si kto mine, pravov vjerov i pravim srcem drzati je, bez vsake zledi, razvje sto mi kto da po svojov voljov poklon, i da im ne bude od mojih castnikov sile, i do kole u mene budu,dati im svijet i pomoc kakore i sebi, kolikore moze, bez vsega zloga primisla.Tako mi Bog pomagaj i sije Sveto Evandjelje.

BOSANCICA
STARO BOSANSKO PISMO

BOSANSKI JEZIK

Bosanski jezik je zajednicki jezik za sve ljude koji zive u zemlji koja se jos prije naseljavanja Slavena na njeno tlo zove Bosna (u cije ime ukljucujem Bosnu, Hercegovinu (Hum) i Sandzak). To je kako historijska – tako i trenutno aktualna cinjenica. Sve druge tvrdnje su nista drugo do manipulacije nejezicke prirode. Prva bosanska drzava koja je imala bana i neovisnu vladu osnovana je pocetkom X stoljeca. Iz tog perioda sacuvani su najstariji pisani spomenici u Bosni – takozvani stecci (natpisi na bogumilskim nadgrobnim plocama). Najstariji sacuvani bosanski i jedan od najstarijih tekstova sa juznoslavenskog jezicnog podrucja uopce je Povelja bana Kulina iz 1189. godine, u kojoj se reguliraju trgovinski odnosi bosanske drzave s Dubrovackom republikom.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.