Oprostite, moje ime nije hrvatsko!

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

O prezimenima obično ne razmišljamo iako su ona vjerodostojni spomenici materijalne i duhovne kulture naroda koji ih je stvorio i koji ih čuva kao izraz neprekinuta pamćenja. Naslijeđeno prezime može nosiocu pomagati i odmagati, može mu uzrokovati ugodne i neugodne momente u određenim situacijama. Ja nosim prezime ARTUKOVIĆ a ime FIKRET. Ova kombinacija prezimena i imena me je često, na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije, dovodila u neobične situacije. A zašto? Zbog pogrešnog shvatanja o porijeklu ovog prezimena. Općeprihvaćeno je bilo, a i danas je, da je to prezime hrvatsko. Pa i kod Bošnjaka. Naveden na razmišljanje i razotkrivanje tajne porijekla ovog prezimena nađoh dosta interesantrnih podataka koji pokazuju da se prezime Artuković ne bi nikako moglo svrstati u grupu čistih hrvatskih prezimena te da se Bošnjaci, koji nose ovo prezime, trebaju ponositi s njim i izgovarati ga punim ustima. Jer prvi pomen ovog prezimena, vezan je za grad Jerusalim, a star je više od 900 godina.
Ukratko o hrvatskim prezimenima turskog korijena

Great Mosque of Kharput – Artukid Fakhr ad-Din Qara Arslan 1156.
Teško je doći do nekog naučnog rada o porijeklu bošnjačkih prezimena a možda takav rad i ne postoji. Porijeklo prezimena Artuković nije naučno objašnjeno pa se u svakodnevnici prihavata da je to prezime hrvatsko. Listajući knjigu hrvatskog onomastičara dr. Petra Šimonovića ”Naša prezimena” spominju se, osim većine hrvatskih, i mnoga hrvatska prezimena turskog korijena rasprostranjena u Hrvatskoj (većinom s područja bivše Vojne krajine). Takva prezimena su npr.: Aljinović (Split, Kaštel-Sućurac, Zagreb – 211), Buljubašić (Zagvozd, Osijek – 318), Čolak (Knin, Drniš, Sinj, Slavonija – 351), Juzbašić (selo Bošnjaci kod Županje, Vinkovci, Slunj – 165), Korkut (Vrginmost – 53), Solak (Vojnić u Slavoniji – 10), Šaban (Vel.Gorica, Lički Novi, Donja Stubica, Križevci, Koprivnica – 333). Još je mnogo ovakvih prezimena: Aljović (2), Alajbeg (140), Arapović (172), Baličević (70), Asanović (115), Abičić (109), Uremović (375), Akrap (208), Alić (356), Alilović (129), Amidžić (142), Amižić (118), Amić (98), Alković (53), Agić (182), Agatić (170), Adžić (271) Adžaga (85), Bašić (2763), Begović (884). Ovo su samo neka sa početka abecede. (Napomena: broj u zagradi je broj telefonskih pretplatnika sa hrvatskim imenom a na području cijele Hrvatske). Sva pomenuta prezimena imaju turski korijen: npr. po ličnom imenu: Alija, Šaban, Jusuf, Hasan, Hurem, Halil; ili po osobini: čolak (sakat), solak (ljevoruk), korkut (silan) ili po tituli: aga, baša, beg, Hadžija itd. O ”velikom hrvatskom” prezimenu Artuković, u ovoj knjizi, nema ni pomena mada su obrađena skoro sva hrvatska prezimena. Jedino nešto o ovom prezimenu nalazimo u knjizi ”Klobučka rodoslovlja” hercegovačkog profesora dr fra Andrije Nikića, iz koje donosimo izvod.

Oblici prezimena Artuković

”Artuk” je osnova ovog prezimena, u to nema sumnje. Na području Bosne, Hercegovine, Hrvatske, Njemačke i Kanade dolazi u obliku Artuković (189), Kalifonije Artukovich (16) u Sloveniji Artukovič (2), u Srbiji (5), Rusiji (?) i Turkmenistanu(?)Artukov, u Ukrajini (?)Artuk (?), u Turskoj dolazi najviše u obliku Artuk (267), zatim Artukoglu (74), Artukarslan (39), Artuksi (12), Artukmač (9), Artuker (6), Artuksuer (4), Artuksu (2), Artukbey (1). U historijskim knjigama na engleskom jeziku Artuke dolaze u obliku Artukid, Artuqid, na turskom Artuk, Artuklu Ogullari, Artuklular na njemačkom Artuqiden itd, uvijek sa osnovom Artuk koja se ne nikad ne mijenja.

Rasprostranjenost prezimana Artuković

Na području bivše Jugoslavije su dva glavna žarišta ovog prezimena, oba u Bosni i Hercegovini (110). To su Raduša kod Tešnja u Srednjoj Bosni (muslimani) i Klobuk kod Ljubuškog u Hercegovini (rimokatolici). Izvan Bosne i Hercegovine ovo se prezime pojavljuje najviše u Turskoj (414), Hrvatskoj (79), Turkmenistanu (?), Vojvodini i Srbiji (5), Ukrajini (?), Rusiji (?), Sloveniji (2) Kaliforniji (16), Floridi (2), Njemačkoj (?) i Kanadi (3). Pregledavajući telefonske imenike pronađeni su slijedeći rezultati. Bosna i Hercegovina – muslimani: Tešanj (62), Zenica (5), Sarajevo (2), Doboj (2) ; rimokatolici: Klobuk (30), Mostar (5), Zenica (2), Sarajevo (1), Tuzla (1), Derventa (1); Hrvatska – rimokatolici (78), muslimani (1); Srbija i Crna Gora – pravoslavci: Odžaci Vojvodina (1), Sremska Mitrovica (2), Beograd (2), muslimani: Zrenjanin (1); Slovenija – rimokatolici: Maribor (2); SAD– rimokatolici: Kalifornija (16), muslimani: Florida (2); Kanada – muslimani Ontario (2), rimokatolici Ontario (1); Turska – muslimani: Istambul (57), Izmir (44), Bingol (40), Adana (39), Mardin (35), Ankara (31), Sanliurfa (23), Sivas (22), Bursa (13), Diyarbakir (9), Kars (9), Erzurum (9), Antalya (6), Balikesir (5), Edirne (5), Tekirdag (5), Kiršeher (5), Batman (4), Eskišeher (4), Gaziantep (4), Van (3), Malatya (2); Ukrajina (neutvrđeno), Rusija (neutvrđeno), Turkmenistan (neutvrđeno).

Prezime Artuk staro preko 900 godina

Ovo prezime bi se moglo srvstati u grupu prezimena koju čine etnonimi i etnici jer bi mu porijeklo moglo biti od plemena Artuk Ogullari (eng. Artuqid Dinasty – tur. Artuklu Beyligi), stare dinastije s područja istočne Turske. Ta dinastija je turkmenskog porijekla, bliska Seldžucima, a u dva ogranka Hisn Kayfa i Mardin je vladala (od 1098 god. – do 1408 god.) provincijama Diyarbakir i Mardin (trokut Mosul, Urfa, Diyarbakir) na graničnom području Turske, Iraka i Sirije. Dinastiju osnovao Artuk ibn Ekseb poznat u historiji kao Artukbay, guverner Jerusalima, kog upravitelj Damaska Tutus, postavio na tu funkciju. Sinovi Artukovi, Sokmen i Ilgazi, su naslijedili oca 1091.god. kad je Ilgazi postavljen za guvernera Bagdada a Sokmen za komandanta vojne tvrđave Hisn Kayfa u provinciji Diyarbakir. Sokmen je uskoro toj provinciji pripojio Mardin kog 1108.god. dao bratu Ilgaziju. Artuklular (Artuklus) su zabilježeni u historiji kao veliki ljubitelji nauke i umjetnosti (svila, metal, arhitektura). Hisn Kayfa Artuklular su vladali od 1101 do 1231, ukupno se promijenilo 8 vladara (1. Muineddevle Sokmen, 2. Ibrahim, 3. Rukneddevle Davud, 4. Fahreddin Kara Arslan, 5. Nurredin Muhammet, 6. Kutbeddin Sokmen, 7. Nasreddin Mahmut 8. Rukneddin Maudud) a Mardin Artuk Turkmens su vladali od 1108 do 1408 a imijenilo se ukupno 16 vladara (1. Medžmeddin Ilgazi, 2. Husameddin Demir Tas, 3. Nedžmeddin Alp, 4. Kutbeddin Ilgazi, 5. Husameddin Yuluk Arslan, 6. Nasreddin Artuk Arslan Mansur, 7. Nedžmeddin Gazi I Seyit, 8. Fikraddin Kara Artuk Arslan Muzaffer, 9. Šemseddin Davut, 10. Nedžmeddin Gazi II Mansur, 11. Imaduddin Ali Alp Idil, 12. Ahmet Mansur, 13. Mahmut Salih, 14. Davut Muzaffer, 15. Medždeddin Isa Zahir 16. Salih). Nekoliko je gradova u anadolskim provincijama Batman, Mardin, Diyarbakir u kojima ostalo mnogo tragova njihova graditeljstva, naročito u gradiću Hasankeyf (u 12-tom vijeku bio prestonica Artuka), a po svjetskim muzejima je mnogo njihovih rukotvorina, naročito u srebru i bakru. Među numizmatičarima su veoma popularni bezbrojni srebreni i bakarni novčići Artuka koji se putem kataloga nude na prodaju širom Amerike i Turske. I danas najviše prezimena Artuk u Turskoj dolazi u gradovima anadolskih provincija.

O historiji starih Artuka

Starija historija dinastije Artuka je detaljno istražena. Podaci se mogu naći u ”Cambridge History of Islam Vol 1, Central Islamic Lands”, zatim ”Selcuk History and Turko-Islamic Civilization” (Selçuklular tarihi ve Türk İslâm medeniyeti) od prof.doktora Osmana Turana r.a. (1917 – 1978) objavljene u Ankari 1965., zatim ”Pre Ottoman Turkey” od Claude Cahen objavljena u Londonu i New Yorku 1968., zatim ”Anatolian Principalities and the White Sheep and te Black Sheep Periods” od Ismail Hakki Uzunčaršlija r.a. i najnovijoj knjizi američke historičarke Carol Hillenbrand ”A Muslim principality in crusader times: the early Artuqid state” napisane 1990.god. Dakle starija historija ove dinastije je detaljno opisana. Nakon raspada dinastije i stapanja sa Osmanlijama teže je pratiti sudbinu potomaka starih Artuka.

Ostavština starih Artuka

Osim bezbroj raznolikih i vrlo interesantnih srebrenih i bakarnih novčića koji se nude na prodaju mnogo je monumentalnih objekata u istočnoj Turskoj koji svjedoče o njihovoj umješnosti. Kameni most u Hasankeyf iz 12-tog stoljeća (nažalost potopljen nakon izgradnje Ataturk brane), Malabadi most na rijeci Batman kod grada Silvan (izgradio ga Timur Tas 1146), Dunaysir most kod Mardina izgrađen 1204.god. Očuvano je mnogo medresa u Madrinu (Eminuddin medresa iz vremena Artuk bega Nedžmeddina II Gazije, Herzem medresa izgrađena 1212.god. u vrijeme Nasruddin Artuk Arslana, Hatunije medresa, Sultan Isa medresa, Šehidija medresa) , a posebno lijepih džamija (najstarija mardinska Ulu gradska džamija izgrađena 1186.god. sa natpisima svih Artuka koje su gradile ili nadograđivale džamiju, zatim najljepši primjer Artukli arhitekture, poznata Ulu džamija na brdu Kiziltepe koja izgrađena 1204.god. u doba Artuk Arslana, zatim Silvan Ulu džamija, Harpat Ulu džamija izgrađena 1156.god. u doba Fikr ad-Din Kara Artuk Arslana. Najpoznatiji muzejski eksponat je srebreni kaiš iz 13-tog vijeka koji se čuva u British museum of London kao primjer metalne umjetnosti starih Artuka a u Tirolskom muzeju Innsbruck čuva se poznati ”The Artuqid bowl” (Die Artuqiden-schale) iz vremana Artuk emira Rukneddelve Davuda (the Artuqid emir Rukn al-Dawla Da’ud ibn Sokmen).

Artuke u Bosni i Hercegovini?

Kao što je napomenuto, dva su žarišta ovog prezimena: Raduša kod Tešnja i Klobuk kod Ljubuškog. Prvi muslimani, drugi rimokatolici. Turski historičar Halid Duška, živi u Kanadi, tvrdi da su Artuke s vojskom sultana Mehmeda Fatiha došle na Balkan i kao zaslužni ratnici dobili određena zemljišta. Po nepobitnim historijskim podacima Artuke su nakon uništenja njihove dinastije 1394., od strane mongolskog osvajača Timurlenga, emigrirali u zapadne dijelove Anadolije pod vlašću Osmanlija. Za vrijeme sultana Bajazita Prvog (1389 – 1403), u vrijeme dok je bio srpski zet (njegova deseta žena Marija Olivera Despina (rođ. 1372.), kćerka Lazara Prvog i carice Milice, koju oženio 1390.god. u Kruševačkoj džamiji) Artuke su se jedno vrijeme čak rame uz rame borile sa Srbima protiv Anatolskih i Crnih Tatara. Možda zato neki Srbi misle da je ovo njihovo prezime. A za vrijeme Mehmed Fatiha Osvajača su s njegovom vojskom prodrli na Balkan da bi pojedini tu ostali. Sam dolazak Artuka u Bosnu i Hercegovinu nije istražen.

Raduške Artuke

Otkud prezime Artuković u Raduši kod Tešnja, nije ispitano. Vjerojatno se nešto podataka nalazilo u staroj crkvi katoličke župe Foča (između Doboja i Dervente) kod bivšeg župnika, fra Velimira Zirduma koji je, prije agresije na Bosnu i Hercegovinu, napominjao da o ovom prezimenu ima podataka u crkvenim arhivama. Da li su, poslije srpskog haranja Posavine u zadnjoj agresiji, arhive fočanske crkve sačuvane, nepoznato je, jer je crkva bila totalno devastirana. Da li u arhivama općine Tešanj ima kakvih tragova nepoznato je, takođe u tešanjskim džamijama. Raduške Artuke se međusobno oslovljavaju sa Artuke. U zaseoku Dolac, prepunog voćnjaka i izvora mineralnih voda, je najviše kuća Artuka. Starije kuće su građene s verandama, uvijek jednako okrenutim, jednakog oblika i od istog materijala. Artuke djeluju pomalo drukčije od okoline a poneki od njih još uvijek imaju pomalo kose oči. Iz zaseoka Dolac potiče moj baba Husein, moj djed Sulejman i pradjed Redžo. Strarijih nišana na mezarjima nema. Moja nena se prezivala Halepović (grad Halep u Siriji) što pokazuje da oko Tešnja ima još sličnih prezimena porijeklom iz Azije. Postoji mogućnost da tešanjsko prezime Škapur takođe potiče iz Azije. Zbog vrlo oskudnih podataka i neistraženosti teško je bilo šta tvrditi a to i nije namjera ovog zapisa.

Klobučke Artuke

U knjizi ”Klobučka rodoslovlja” autora dr. teoligije i profesora Mostarskog univerziteta, fra Andrije Nikića, plodnog franjevačkog spisatelja i historičara, objavljene u Mostaru 2000.god., o prezimenu Artuković stoji: ”Prezime Artuković dolazi od Artuk (artuk je momak koji se nadmeće u igri i pobjednik u natjecanju, kolovođa; turski artik, artmak – nadmetati se). Artukovići su podrijetlom, u starini, od Čuljaka u Klobuku. Njihov je rodočelnik Filip Čuljak imao nadimak Artuk, po kojemu su njegovi potomci dobili novo prezime Artuković. Filip je rođen u Klobuku oko 1770., a oženio se Anđom rođ. Vukojević, s kojom je imao četiri sina: Matu 1799., Vijana 1806., Grgu 1810. i Andriju 1812. Nadimak Artuković prvi put spomenut je 1833. god., te je postupno od 1870. prevladao kao prezime, i od tada je napušteno renije prezime Čuljak. Godine 1890. kršten je Mijo Artuković. Kasnije se navode imena Joze sina Mate Artukovića, Stipan sin Stojana Artukovića, Vladimir sin Ivana Artukovića……”.
Ne bi bilo lijepo sumnjati u istinitost tvrdnje da su hercegovačke Artuke nastale od nadimka ”artik”, (da turska imenica ”artik” ima isto značenje kao i ”artuk”) ali bi se moglo posumnjati, zbog previše slučajnosti, da su Raduške Artuke, Artuke Vojvodine, Slovenije, Ukrajine, Rusije, Turkmenistana i Turske svoje prezime takođe dobile po istom nadimku ”artik” ili ”artuk”.

Poznate ličnosti s prezimenom Artuković

Hrvatska: Hercegovačko porijeklo
Andrija Artuković, bivši hrvatski ministar iz vremena NDH čiji potomci žive u Kaliforniji,
Lovro Artuković, slavni zagrebački likovni umjetnik,
Zlatka Erika Artuković, pjesnikinja,
Ranko Artuković, zadarski inovator iz oblasti fizike,
Milan Artuković, vlasnik hrvatske tvrtke ”Franck”,
Dr. Branka Artuković, prof. Veterinarskog fakulteta Zagreb
Vojvodina:
Goran Artukov, jerej Srpske pravoslavne crkve u Odžacima,
Dr. Ivan Artukov, direktor ”Toplifikacije” u Sremskoj Mitrovici.

Rusija:
Vladislav Vlad Artukov, ministar zdravlja u pokrajini Bjansk,

Ukrajina:
Stefan Petrovič Artuk, patriota i borac protiv njemačke okupacije u Šepatovki tokom 2.svjetskog rata,

Turkmenistan:
Aman Artukov, šahista;

Turska:
Ibrahim i Čevija Artuk, numizmatičari,
Dr. Mehmed Emin Artuk, profesor Marmara univerziteta Istambul,
Sedat Artuk, poznati turski dizač tegova,
Asli Artuk, turska glumica,
Prof. Simone Luise Artuk, doktor filosofije, njemačkog porijekla,
Fusun Artuk, menadžer Evropske unije za dokumentaciju na Čukurova univerzitetu u Adani,
Džigdem Artuk (Uzm. Dr. Çiğdem Artuk), profesor ”Marmara Universität Istanbul”,
Prof.dr. Adil Artukoglu
Tuncay Artuk, profesor na Dželal Bayar University Edibiyat i tako dalje.

Bosna i Hercegovina
Hamdija Artuković, tešanjski obrtnik

Zašto ovaj tekst?

Krajnja namjera ovog zapisa nije dokazivati porijeklo prezimena Artuković nego postaviti neka pitanja u vezi porijekla prezimena uopće, te pokazati Bošnjacima da prezime Artuković nije isključivo hrvatsko. Ono može biti hrvatsko samo onoliko koliko i hrvatska prezimena Čolaković, Solaković, Korkutović i slična hrvatska prezimena koja su nastala od turske riječi za neku čovječiju biljegu ili osobinu. Ovaj zapis je između ostalog i pitanje: da li se prezimena mogu svojatati i nacionalno omeđivati? Iako nema zvaničnog svojatanja prezima Artuković od strane hrvatskih onomastičara, opće mišljenje u javnosti je da je ovo prezime čisto hrvatsko. Međutim, ne može se nikako prihvatiti opće mišljenje da je to čisto hrvatsko prezime. Dileme o tome nema. Osnova prezimena je riječ ”Artuk” i ta osnova dolazi s područja Turske. Samo su dvije mogućnosti nastanka ovog prezimena: od riječi ”artik” koja označava ljudsku osobinu (kako objašnjava dr.fra Andrija Nikić), ili od plemena starih Artuka. Prezime je rasprostranjeno na cijeloj teritoriji bivšeg Turskog carstva u sve tri religije: najviše u islamu, zatim rimokatoličanstvu i manje u pravoslavlju. Jedino ima mogućnost da je ovo prezime u jednoj regiji nastalo od jedne a u drugoj regiji od druge osnove.

Na osnovu iznesenog mogu se postaviti neka pitanja o kojima bi se moglo razmisliti:

1.Da li od turske riječi ”artik” ili ”artmak” dolazi nadimak ”artuk”, pošto se riječ ”artuk” ponekad u turskom jeziku upotrebljava umjeto riječi ”baška”? Nikada i nigdje se oblik Artuk ne pojavljuje drukčije, niti postoje prezimena Artik ili Artmak. Slično prezime Korkut, na cijeloj teritoriji bivšeg Turskog carstva, dolazi uvijek u svom osnovnom obliku ”korkut”. Prezimena Korkut (silni) u Turskoj ima preko 500 telefonskih pretplatnika (muslimani), u Hrvatskoj 53 (rimokatolici), u Srbiji 10 (pravoslavci) a u BiH 22 (muslimani). Slično je i sa drugim prezimenima nastalim po značajkama ljudi kao što su Čolak (Beograd 114, Hrvatska 351, BiH 474, Turska 45), Solak (Srbija 3, Hrvatska 10, BiH 145, Turska 500). Ni u jednom od ovih prezimena nije došlo do greške, na svim prostorima Balkana i Turske se pišu isto (jedino ponegdje dodano”ović”), tako da je malo vjerojatno da bi osnova ”artuk” došla od slične osnove ”artik” ili ”artmak”.

Zato je izneseno ovo pitanje.
2.Zašto većina hrvatskih prezimena koja imaju turski korijen dolazi s područja bivše Vojne krajine koja bila krajnja granica Turskog carstva?
3.Otkud tako veliki broj hrvatskih prezimana turskog korijena?
4.Kako su Raduške Artuke dobile svoje prezime, da li su i oni prezime dobili po nadimku, po nekom njihovom ”kolovođi” kao Klobučke Artuke ili se tu nastanio neki od zaslužnih sultanovih vojnika?
5.Otkud potječu Artuke pravoslavne vjere koji žive u Vojvodini, Ukrajini i Rusiji?
6. Zašto u Turskoj ovog prezimena ima najviše u istočnim turskim provincijama Anadolije odakle potječu stare Artuke i zašto mu je u Turskoj uvijek osnova Artuk a nikad Artik ili Artmak?
7.Da li je svim nosiocima prezimena s osnovom Artuk zajednički korijen i da li su svi istog porijekla?
8.Da li su stare Artuke nastojale usmenom tradicijom kroz vrijeme i prostor sačuvati svoju slavnu prošlost kao vjerodostojni spomenik njihovog postojanja i neprekinutog sjećanja?
9.Zašto je jedan ogranak Raduških Artuka odbio prezime Redžić da bi zadržao Artuković?
10.Zašto na Balkanu postoje prezimena s osnovom azijskih gradova Halep (Halep, Halepović), Konya (Konjić, Konjević) i slično?

Završna riječ

Prezime Artuković treba s ponosom nositi, bilo da potječe od riječi ”artuk” ili plemana ”Artuk”. Oboje isto odgovara. Ono, prema tome, nikako ne može biti čisto hrvatsko prezime. Ako Hrvati koji nose ovo prezime smatraju da je ovo prezime čisto hrvatsko, to je njihova privatna stvar. Oni na to imaju puno pravo. Isto kao što i drugi nosioci ovog prezima iz drugih religija i nacionalnosti imaju pravo osjećati to prezime kao svoje. Ja jedino pojedine Bošnjake molim, da sebe, nakon pomena ovog prezimena, ne pitaju: ”Otkud ovom ovo prezime?” Molim Bošnjake da se ne čude što jedan Bošnjak nosi prezime Artuković i da shvate da to prezime plaho lijepo leži jednom Bošnjaku i da to prezime nema nikakav hrvatski korijen.
Još treba reći da, kad bi se naučno istražila porijekla bošnjačkih prezimena, koji kao mali narod od svih balkanskih naroda nosi rekord po broju različitih prezimena sa svim mogućim istočnim ili zapadnim korijenima, dokazala bi se sva besmislenost nacionalnog prestrojavanja, nacionalna svojatanja na području Balkana kao mješavine svih naroda, rasa, religija. Na Balkanu da postoje čiste nacije? Otkud to? Balkan je vjetrometina svih vjetrova i poligon nadmetanja svih vojski i vojskovođa. Dubljim razmišljanjem i međusobnom tolerancijom Balkanci bi mogli prevazići tešku poziciju u kojoj se nalaze te krenuti putem prosperiteta i oslobađanja urođenog talenta kojeg nose u sebi. A Bošnjak bi mogao iskoristiti svoju poziciju te postati veza istoka i zapada, kako to jednom naš Nihad Krupić lijepo opisa.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.