Zaboravljeni muhadžiri

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Dolaskom Austro-ugarske u Bosnu i Hercegovinu došlo je do velikih migracija bošnjačkog stanovništva. Plašeći se za svoju vjeru i imetak mnogobrojni Bošnjaci napuštali su svoja vjekovna ognjišta i naseljavali se širom tadašnjeg turskog carstva. Jedni su išli u Egipat, neki u Siriju, Jordan, Palestinu, a najviše ih se zadržalo u današnjoj Turskoj. Od nekih prijatelja iz Sirije, Palestine i Jordana čuo sam da tamo još uvijek žive muhadžiri iz Bosne, koji sebe zovu Bošnjacima. Meðutim, najinteresantnije je to da u današnjoj Turskoj živi preko 5 miliona Bošnjaka, koji još uvijek nisu zaboravili svoj jezik i svoju kulturu. Oni koji su bili meðu njima ili koji su bar nakratko razgovarali s njima pričaju o njihovoj neizmjernoj ljubavi i odanosti svojoj davno napuštenoj domovini. Njihova srca orosi suza, a njihove duše stegne grč kada im se spomene Bosna. To može razumjeti samo onaj koji je morao napustiti dom i domovinu. To može osjetiti samo ono čedo, koje je ostalo bez roditelja. Njihova sudbina je gorka i nalikuje samo sudbi sina, koji je zbog nafake otišao u svijet i kojeg su spopale muke nostalgije i garibluka. Iako su došli u zemlju koja ih je prihvatila i dala im dom i ognjište, iako su sačuvali vjeru i dio imetka sa sobom donijeli, iako su započeli novi život negdje u tuðini, čežnja za povratkom nikada ih nije napuštala. Ovo me podsjeti na našeg Pejgambera Muhammed a.s koji, iako srdačno prihvaćen u Medini i imao sve što poželjeti je mogao, nikada nije zaboravio Mekku i nikada nije prestao čeznuti za njenim obroncima. Pomislim šta je nagnalo te Bošnjake u Turskoj da više od stotinu godina čuvaju svoj jezik i kulturu, pomislim šta ih to tjera da se decenijama odupiru brisanju identiteta, pomislim šta ih to tjera da budu odani onima koji su ih već davno zaboravili? Šta to može natjerati dijete da ne voli majku, šta to može spriječiti živog da ne bježi od smrti, šta to može zatvoriti oči pred svjetlošću sunca ? Bože imali išta teže od muhadžirluka, imali išta gorče od jetimluka, ima li išta bolnije od garibluka ? Oni sve to nose sa sobom i sve to je u njima. Sve boli ovoga svijeta na njih su sručene. Nije li to sudbina svih onih, koji su morali napustiti domovinu, nije li usud svih onih, koji su otišli u muhadžirluk, nije li to bol svih jetima, koji su ostali bez majke domovine? Može li država učiniti nešto za njih, može li islamska zajednica pružiti im ruku nade, možemo li mi pokazati malo obzira? Danas kada se svi bore da ih bude više, pa čak se utrkuju nudeći državljanstvo onima koji im nikako ne pripadaju, danas kada je svaki pojedinac vrijedan kao čitav narod, danas kad se odanost i privrženost plaća zlatom, mi odbacujemo najdraže nam čedo i ispuštamo šansu da ponovo povratimo dostojanstvo i snagu. Ako im danas ne pomognemo, već sutra će se utopiti. Njihova djeca polahko, ali sigurno zaboravljaju jezik, a time i svoju kulturu. Njihove nade polahko se utapaju u valovima odbacivanja.Na ovaj način pozivam sve one koji mogu nešto učini da se ona tanka nit izmeðu nas i njih ne prekine da nešto poduzmu. Sve one probašnjačke i proislamske snage širom svijeta trebaju se zapitati nad njihovom sudbinom. Svako od nas može napisati bar članak o njima. Kao što smo u ratu slali humanitarnu pomoć u ratna područja, danas možemo poslati moralnu i intelektualnu pomoć u ova područja. Mogu se sakupljati knjige ili bilo kakve stvari za njih. Mogu se njihovi učenici i studenti školovati u Bosni. Može se dati jedan broj stipendija njihovoj djeci. Neki od naših učitelja i hodža mogu ići tamo da poučavaju. Puno se toga može učiniti, a da li se čini ? Ovo je veliki ispit za Bošnjake širom svijeta, ako ovdje izgubimo izgubit ćemo širom Evrope i Amerike. Njihova sudbina će zahvatiti sve Bošnjake u dijaspori. Nije problem što nas dijeli geografska daljina, nego što nas dijeli bratska daljina.
Posvetimo im dio mjesta u svojim srcima i Bog će nas zbog toga voljeti !

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.