Bošnjački velikani

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Jednu od bitnih karakteristika njegova duha a samim tim i njegova djela je enciklopedijska zainteresiranost. Naime, Serdarevićeva intelektualna radoznalost nije dohvatala samo jednu oblast nego širok spektar tema i oblasti o kojima je on pisao i objavljivao svoje radove. On se bavio i pravom i povješću i hijeropoviješću i književnom kritikom i akaidom i temama iz aktivne islamske dogme i etike. Riječju, pisao je o svim oblastima gdje je vidio da postoji praznina u literturi na našem jeziku. U viševijekovnoj historiji islama nalazimo veliki broj intelektualaca ovoga tipa. Dovoljno je spomenuti jednog Ibn Sinaa koji je bio i liječnik i filozof. Sjetimo se takođe Ibn Rušda koji je poznat kao najbolji Aristotelov komentator, ali koji je bio i kadija tj. pravnik.
Naravno u Bosni su djelovali ovakvi intelektualci. Jedan od takvih umova je glasoviti Hasan Kjafija Pruščak koji se istina bavio politikom i državnim uređenjem, ali i hadisom i pravom, kao i dogmatskim pitanjima. Jedina ličnost iz naše novije historije sa kojom bismo mogli usporediti Serdarevića jeste Mehmed Handžić. Obje ove brilijantne ličnosti, i Serdarević i Handžić su iza sebe ostavile jako veliki opus objavljenih djela, oba su se bavili i pisali o širokom spektru tema i oba su preselili na ahiret vrlo mladi, Serdarević u 36, a Handžić u 37 godini svoga života.
Ono što stavlja jasnu liniju odjelnicu između Serdarevića i čitave plejade pozonjih obnovitelja islamske misli u Bosni jeste činjenica da je Serdarević jedini od velikih koji se nije školovao u glavnim centrima islamske učenosti. Čaušević se školovao u Istanbulu, a boravio je i u Egiptu gdje je upoznao i Muhammeda Abduhua. Handžić je bio Azharski student i još je tamo objavljivao svoja djela.(1) Na Azharu se školovao i Husein Đozo i Ahmed Smajlović, kao i mnogi drugi. Jedini od njih koji je čitav svoj vijek boravio u Bosni, ali koji je uvijek imao svježe i zdrave ideje bio je Serdarević.
Serdarević je u svome vremenu predstvaljao aktivnog intelektualca koji je bio ozbiljno nadnesen nad bezdanom beznađa pred kojim je stajao njegov vlastiti narod. Čas ga vidimo kao predsjednika upravnog odbora Muslimanskog muallimskog i imamskog društva koji upućuje Okružnice svojim članovima u kojima im objašnjava svu pogubnost iseljavanja iz Bosne. U tom vapaju pretočenom u okružicu između ostalog stoji: “Seoba ne samo da je pogubna za one koji odlaze, nego i za nas koji ostajemo… jer nas slabi.”(2)
Vidimo ga opet kao najmlađeg člana Druge islamske prosvjetne ankete koji se aktivno uključuje u sve diskusije u to doba, sa daleko starijim i poznatijim kolegama. Posebno je insistirao na osnivanju posebnih mekteba za žensku djecu u kojima bi se učilo i gradivo za osnovnu školu, što je bila nasušna potreba toga doba. Aktivni je učesnik u radu Antialkoholičarskog društva gdje se drži veliki broj predavanja koja su kasnije i štampana kao separati. Riječju, Serdarević iako je bio posvećen knjizi i pisanju nije se libio učestvovanja u svim društvenim zbivanjima svoga vremena. Interesantno je da je brošura Istinitost Božjeg bivstva i Muhamedova poslanstva bila uzrok da je Milivoj Malić, orijentalist sa Suška, prešao na islam i dobio ime Abdurahman Mirza (umro 1935.).(3)
Serdarević je bio istinski reformator svjestan svih nedostatakai u obrazovanju i u svijesti kako običnih ljudi, tako i konzervativne uleme. On nije bio od onih koji bi sve da poruše pa da na ledini prave novi svijet. On je htio da krene dalje, ali zadržavajući kontinuitet sa tradicijom koja je onovremeno bila pod strašnim udarima. Bio je potpuno svjestan da se u budućnost ne ide okrenut natraške, ali isto tako i da se o budućnosti može misliti samo idući unazad. Pokušavao je održavati ekvidistancu između onih koji misle da ih modernizacija može zaobići i onih koji bi otkinuti kao grana od drveta išli u svoju neizvjesnu budućnost. Malo je poznato i da je upravo na bazi njegovih ideja Sultan Ahmedova medresa bila prva ustanova takvog tipa u svijetu koja je zajedno poučavala i dječake i djevojčice.
Još jedna bitna odrednica njegova djela jeste postojanost vizije i trajnost. Mnoga njegova djela i projekti u kojima je učestvovao početkom minulog vijeka i dan danas svojim sadržajem i idejama nisu izgubile na snazi i autentičnosti.
Ovo su samo neke važnije karakteristike njegova djela. Svakako bi jedna šira analiza pokazala svu raskoš djela Muhameda Seida Serdarevića.

Legenda:

1) Vidi Jusuf Ramić, Bošnjaci na univerzitetu El-Azhar, Muftijstva Sarajevsko, Tuzlansko I Zeničko, Sarajevo 2002. godine
2) Predavanja n.d. str. 84
3) www.bosanskialim.com /arhiva

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.