Specijalni broj Behara posvećen Akademiku Smailu Baliću

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

Rahmetli dr. Smail Balić je doskora bio najstariji i najpoznatiji bošnjački naučnik i istraživač u dijaspori u koju je otišao kao student početkom Drugog svjetskog rata. Kao istraživač, naučnik, poliglota (pisao je i govorio na šest stranih jezika) i stručnjak za islamistiku, arabistiku i turkologiju, objavio je više od 20 knjiga i oko 400 naučnih i stručnih radova, od čega veći broj na temu Bosne i bošnjačke kulture. Knjiga “Kultura Bošnjaka” je prva obimnija studija takve vrste na njemačkom jeziku i kod nas. Kao naučnik i ekspert pozivan je na najznačajnije univerzitete u svijetu kao predavač, te na naučne i stručne skupove iz navedenih oblasti, na kojima je kao predavač, kritičar i polemičar dominirao, ali i uvažavan od strane eminentnih autora. Autor ovih redova je imao čast da se u posljednjih desetak godina do pred samu smrt sa njim druži, dopisuje i bilježi njegove stavove i poglede o nekim bitnim savremenim pitanjima Bošnjaka i islama, kako u Bosni, tako i u Europi, što je djelomično objavljeno, a veći dio za sada još nije.

Objavljivao u mnogim časopisima

Akademik Smail Balić r.a., je zadužio Bosnu i Hercegovinu i Bošnjake i trebao je po zalugama već dobiti ulicu u Sarajevu…
Pored velikog broja objavljenih knjiga, prof. Balić je objavljivao u najpoznatijim časopisima u svijetu iz oblasti svoje struke, a sam je pored časopisa “Bosanski pogledi”, koji je osnovao Adil Zulfikarpašić, a koji su on i Balić zajedno ureðivali u vremenu od 1960-1967 godine, bio osnivač i urednik dva druga časopisa na njemačkom jeziku: «Der gerade Weg» (Pravi put), koji je izlazio od 1975. do 1981. godine, kada je umjesto ovoga pokrenuo i ureðivao časopis: «Islam und der Westen» (Islam i Zapad), kao nezavisni tromjesečni časopis europskih muslimana, ureðivan i pisan na njemačkom, arapskom, engleskom, francuskom, bosanskom, turskom i albanskom jeziku u kojem su svoje radove objavljivali najpoznatiji islamski i drugi svjetski učenjaci. Ova dva časopisa i njihov urednik Balić su dali ogroman doprinos u boljem razumijevanju islama i drugih religija, posebno islama i kršćanstva, te zbližavanju islama i muslimana sa zapadnom civilizacijom. Osim toga, bio je osnivač i dugogodišnji predsjednik Muslimanske socijalne službe u Beču, kao i prvog bošnjačkog džema’ata 1973. godine koji je kao takav uz onaj u Čikagu najstariji džema’at u dijaspori. Takoðer je bio predavač na mnogim univerzitetima i naučnim ustanovama širom svijeta. Bio je član mnogih značajnih naučnih institucija u više zemalja, a posebno je bio počastvovan članstvom u Kraljevskoj (Jordanskoj) Akademiji nauka u Amanu, te dobitnik mnogih priznanja i nagrada, kao što je Austrijski orden za nauku i umjetnost 1. klase. Jedino od svoje države Bosne i svojih Bošnjaka za koje je toliko brinuo i učinio, još ništa nije dobio, pa čak ni jednu prevedenu knjigu, osim navedene “Kulture Bošnjaka”, koja je prvi put štampana 1973 godine u Beču, a na naš jezik je prevedena i štampana u privatnoj knjižari Hamidović u Tuzli, a trebao je po zalugama već naziv ulice u Sarajevu dobiti. Zašto se tako postupa sa bošnjačkim velikanima, ne samo sa rahmetli Balićem, Bošnjacima neko mjerodavan mora dati odgovor. Možda se čeka vrijeme kada će se o ovome bošnjačkom velikanu isplatiti pisati i izdavati njegove knjige zato što se na tome može dobro zaraditi, kao što se to, uglavnom do sada radilo ili će se o njemu kao i o većini bošnjačkih velikana tek 10-20 godina poslije njihove smrti. Tada počinju izdavanja sabranih djela, održava će se stručni i naučni skupovi, možda i zbog toga što više nikome ne mogu smetati, niti na njihova pitanja i kritike, odgovoriti, a najvjerovatnije i zbog toga što se tada na njima može dobro i zaraditi.

Knjiga u njegovu čast

Za vrijeme bivše Jugoslavije mnogi Bošnjaci su imali neprilika sa tajnom policijom ako bi se saznalo da posjeduje njegovu već spomenutu poznatu knjigu, «Kulturu Bošnjaka», objavljenu još daleke 1973. godine, a neki su i u zatvoru zbog nje zaglavili. O njemu se u tom vremenu u intelektualnim muslimanskim krugovima šaptalo, ali kada je došlo vrijeme, poslije pada komunizma, da ga se i njegovo ogromno znanje, naučno i stručno iskustvo iskoristi, od toga ne bi ništa. Niko se nije sjetio da ga pozove na Sarajevski univerzitet, da bar honorarno predaje na postdiplomskim studijama orijentalistike, islamske foilozofije, islamistike, arabistike, turkologije, odnos islama i muslimana prema Zapadu i obratno, pa čak ni na Fakultet islamskih nauka, gdje mu je prije svega bilo mjesto, ne samo da predaje studentima, već postdiplomcima i vodi buduće magistrante i doktorande. Siguran sam, da će veoma brzo doći vrijeme kada će se na njemu braniti magistarske i doktorske teze kod nas i u svijetu, a vjerovatno, prije u svijetu.
Neposredno pred samu smrt objavio je svoju posljednju knjigu pod naslovom : “Islam für Europa“ (Islam za Evropu) u kojoj je na sebi svojstven način, kao da je znao da će mu biti posljednja, zaokružio svoje teoretske i filozofske poglede na današnje stanje islama i muslimana u Evropi, pokušavajući da na argumentiran način, koristeći se svojim šezdesetogodišnjim iskustvom u radu i življenju na Zapadu, ponudi moguća rješenja za neka aktuelna pitanja sa kojima se danas susreću muslimani na Zapadu, kao i Zapad sa muslimanima.
Koliko je akademik Balić bio uvažavan i cijenjen kod naučnika i stručnjaka na Zapadu govori i podatak da su u njegovu čast njih deset najpozantijih iz njegove branše sa svojim tekstovima 1998. godine u povodu 60 godina njegovog rada, posvetili knjigu. “Blück in Zukunft“ (Pogled u budućnost), sa kompletnom bibliografijom od 1938-1998. godine, od nekih 350 jedinica, što predstavlja rijedak slučaj na Zapadu da se jednom autori za života tako nešto dogodi. Imajući u vidu sve što je rahmetli Smail Balić učinio za Bošnjake i Bosnu u emigraciji i u dijaspori, Časopis Behar iz Zagreba, kojeg izdaje Kulturno društvo Bošnjaka Preprod Hrvatske, je nedavno u povodu godišnjice smrti rahmetli Balića izdao specijalni broj: 66-67, odnosno V-VIII. 2004. godine, posvećen njemu. Pored knjige Bosna u egzilu, koju je 1995. godine izdao Preporod Hrvatske, dr Smail Balić je bio stalni saradnik u ovom časopisu već od samog njegovog osnivanja. U ovom broju Behara obraðeno je nekoliko karekterističnih tema kojima se rahmetli Smail Balić bavio u okviru čega je napravljen izbor najvažnijih tekstova autora i drugih autora i to:
1. Prof. dr. Muhamed Ždralović: Uvodnik: Akademik Smail Balić, str. 3.;
2. Alaga Dervišević: Iz objavljenih i neobjavljenih razgovora sa dr Smailom Balićem, str.4-9.;
3. Dr. Muhamed Ždralović: Čudni putevi poznanstva, “Kultura Bošnjaka”,dobojski SUP i zatvor za čitatelja, str. 10-11.;
4. Čovjek i čovještvo u Kur’anu. (Izlaganje akademika Balića na znanstvenom skupu: “Mudrost raða toleranciju” u Mostaru 29. rujna 2001. godine, str. 12-15;
5. O ravnopravnosti žene. dr. Smail Balić, str.16-21;
6. Vjerski rat, zar ga još ima? Dr. Smail Balić, str.22-24;
7. Islam i nacionalizam. Dr Smail Balić, str.24-26;
8. Živjeti s islamom u Europi. Dr. Smail Balić, str.26-28;
9. Na udaru barbarstva, Predgovor drugom izdanju “Kulture Bošnjaka”. Dr.Smail Balić, str.29-33;
10. Potvrda bošnjačkog identiteta. Dr Smail Balić, str.34-36;
11. Crkva bosanska i uloga derviša u islamizaciji Bosne. Dr. Smail Balić, tekst uzet iz knjige:”Das unbekante Bosnien” (Nepoznata Bosna), str. 37-45;
12. Predgovor ponovljenom cjelokupnom izdanju Bosanskih pogleda. Dr Smail Balić, str. 46-47;
13. Dr. Salih Jaliman: Smail Balić-jedno dragocijeno iskustvo, str.48-52;
14. Akademik Branislav Ðurðev: Prvi bosanski prikaz Balićevog životnog djela: “Smail Balić: Kultura Bošnjaka-muslimanska komponenta, Wien 1973. str. 247, str. 53-55;
15. Dr Rašid Durić: Duhovni most islamskog Orijenta i krašćanskog Zapada u “Kulturi Bošnjaka” Smaila Balića, str.56-60;
16. Muhamed Ždralović: Nepoznata Bosna, prikaz obimne i značajne knjige dr. Balića, (objavljen u listu Zelene novine, nezavisna revija za gospodarstvo, Zagreb 1992, str. 18-19), str. 61-62;
17. Edin Šarčević: Smail Balić: Zaboravljeni islam, (prikaz, objavljen u časopisu Odjek, proljeće ljeto 2001, str. 106-108), str.63-64 i
18. Akademik Balić i Behar (1992-2002.), str. 67.
Pored izbora tekstova rahmetli dr Smaila Balića i njihovog značaja i aktuelnosti, značaj ovog specijalnog broja časopisa Behar iz Zagreba je u tome što je ovo prvi opširniji osvrt i razgovor o liku i djelu uz iskreno sjećanje i poštovanje ovoga bošnjačkog velikana. O rahmetli Baliću će se ubuduće svakako organizirati okrugli stolovi i naučni skupovi, nadamo se, od strane njegovih Bošnjaka i u njegovoj Bosni i Hercegovini, za čije povijesno ime se borio na Zapadu, govorom i perom više od 60 godina.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.