Tragedija Bošnjaštva

Sandzak_outline
Novo!
Close
Sačuvajte članke sa nalogom

Nakon što se prijavite preko Cafe Sandžak, možete sačuvati priče i lako ih pregledavati kasnije na bilo kojem uređaju.

U svijetu je puno naroda i nacija koje nemaju pravo nositi svoje ime. Puno je onih koji se stide svojih korijena i svoje prošlosti. Takoðer, puno je onih koji su ostali bez imena i identiteta i postali nešto drugo. Ovaj svijet je pun tragedija, kako individualnih, tako i kolektivnih.
Bošnjaci su, takoðer, jedan od naroda koji je tokom historije ostao bez imena i identiteta. Posljedice toga su stid, sram, kompleks niže vrijednosti, dodvoravanje, samoponižavanje i pokušaj mijenjanja vlastitog imena i identiteta.
Dolaskom Turaka u Bosnu tokom XV st. Bosanci, koji su kasnije nazivani Bošnjacima, počeli su da se utapaju unutar Turske civilizacije. Zbog toga se nauka, književnost i umjetnost u Bosni počinju širiti na orijentalnim jezicima i Bošnjaci se sve više osjećaju Turcima. Jedini značajniji i svjesniji pokret samosvojnosti i samobitnosti Bošnjaka u to vrijeme bio je pokret Husein Kapetana Gradašćevića.
Krah bošnjačkog identiteta najbolje se vidi dolaskom Austro-Ugarske nakon čega veliki broj Bošnjaka muslimana odlazi u Tursku. Prvih godina Austro-Ugarske okupacije Bošnjaci muslimani izgubljeni i obezglavljeni bivaju prepušteni na milost i nemilost drugih, Bošnjaci katolici i pravoslavci potpadaju pod srpsku i hrvatsku propagandnu politiku. Početkom XX st. jedan dio Bošnjaka preimenovan je u Srbe i Hrvate, a ostatak ostaje bez imena. Bošnjaci muslimani se bude, meðutim, nemajući vlastitog identiteta svrstavaju se meðu Srbe ili meðu Hrvate. Na taj način se Musa Ćazim Ćatić ubraja u najveće hrvatske pjesnike, a Safvet beg Bašagić je poznati hrvatski orijentalist. Kakvog li apsurda! Izmeðu dva svjetska rata situacija se pogoršava tako da Cvetković i Maček bez problema parčaju Bosnu. Nakon drugog svjetskog rata Josip Broz Bošnjake muslimane trpa meðu Srbe i Hrvate da bi ih kasnije etiketirao kao “Neopredjeljene”.
Sedamdesetih godina Bošnjacima muslimanima nadijevaju ime. Kakve li ironije Bošnjaci muslimani u Bosni se nazivaju Muslimani sa velikim “M”. Nažalost i ovaj period se puno ne razlikuje od prijethodnih tako da se bošnjački muslimanski intelektualci svrstavaju u srpski ili hrvatski tabor. Na taj način Mehmedalija Dizdar postaje najveći hrvatski pjesnik, a Meša Selimović najveći srpski pisac.
Posljednji rat u Bosni počinje upravo s namjerom da se dokrajiči obezglavljena i obezimljena bošnjačka muslimanska masa. Poroðajne muke i pronalaženje identiteta bošnjačkog naroda teku veoma teško. Jedni su tražili da budu Bošnjaci, drugi Bosanci, a treći Muslimani sa velikim “M”. Na kraju kada smo dobili ime Bošnjaci, ponovo se stara priča ponovila. Neki poput Emira Kusturice postaju Srbi, a drugi Hrvati. Dubinu tragedije bošnjačkog identiteta pokazuje činjenica da je i danas najveći broj jugoslovena meðu Bošnjacima muslimanima i da katolici i pravoslavci u Bosni ne prihvataju bošnjaštvo kao odredicu svog nacionalnog identiteta.
Slobodno se može konstatovati da ni dan danas svi Bošnjaci sebe ne prihvataju kao narod sa vlastitom prošlošću, tradicijom, kulturom i vrijednostima te stoga veoma lahko prihvataju hrvaštinu u govoru ili zapadnjaštvo u ponašanju i rezonovanju.
Trebamo znati da je bošnjaštvo skupocjeni dragulj koji je tokom duge historije sučeljavanja kultura, civilizacija, religija, naroda i svjetova izbrušen i ukrašen najboljim zapadnim i istočnim, islamskim i kršćanskim, evropskim i azijskim vrijednostima.
Za kraj bih rekao:
“Bošnjače, Bošnjo dokle ćeš poginjati svoja plemićka, begovska pleća pred hrvatskim i srpskim vazalima?”.

Heftični bilten

Nikad više ne propustite veliku priču od Sandžaklije. Prijavite se za Heftični Bilten i svake hefte primajte e-mail s pričama koje morate pročitati.

Čitajte više

Search
Search

Slušajte audio izdanja magazina Sandžaklija

HEFTIČNI BILTEN

Prijavom na Heftični Bilten slažete se sa Uslovima korišćenja i politikom privatnosti.